Direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić kaže da su na koridoru 5c aktivna tri gradilišta. U toku je evaluacija za dva nova gradilišta Počitelj – Buna i treći lot zeničke obilaznice, otvorene su ponude za južnu dionicu Počitelj – Zvirovići, a potpisivanje ugovora se očekuje početkom jeseni.

Mogu li koncesije biti rješenje za gradnju autoputa i da li se razmišlja o sklapanju javno-privatnog partnerstva?

– Za završetak kompletnog projekta potrebni su nam novi modeli finansiranja. Jedan od njih je i koncesija. Model znači da pronađemo partnera i da se pod koncesiju da do sada izgrađeni dio. Imamo vrlo ozbiljnu studiju koju su izradili AFC i EBRD i u aprilu smo je predstavili Vladi. Radi se o tome da sjeverno od Tarčina izgradimo autocestu i to damo koncesionaru na određeni broj godina, a da taj koncesionar izgradi preostalih 39 kilometara (Žepče – Doboj-Jug) do spoja s RS-om. Još nemamo jasnu poziciju Vlade FBiH trebamo li ići u tom pravcu ili ne. Potrebno je prilagoditi zakonski okvir i obezbijediti pravni ambijent kako bi se takav oblik saradnje mogao uspostaviti, kaže Terzić.

Koje su se dvije dionice autoputa 5c u FBiH planirale graditi iz pomoći EU, a nakon što naša zemlja nije pristupila transportnoj zajednici zemalja zapadnog Balkana i da li su ti radovi na čekanju?

– Osnivanjem transportne zajednice počet će brže usklađivanje transportnog sektora između EU i zemalja zapadnog Balkana, što će ubrzati razvoj ovog područja i omogućiti bolju saradnju i to je dobro za BiH. Evropska komisija je odobrila, između ostalog, četiri transportna projekta iz BiH, od čega su dva projekta na koridoru 5c, za koja je nadležan JP Autoceste FBiH. Radi se o projektima Ponirak – Vraca/Zenica tunel koji se finansira iz sredstava EIB-a, EBRD-a i granta WBIF-a i Tunel Zenica – Donja Gračanica koji se finansira iz OPEC fonda.

Procijenjena vrijednost izgradnje obje dionice ukupne dužine 8 kilometara je 120 miliona eura i za ta dva projekta nam je Evropska komisija odobrila 27,7 miliona eura granta, što za JP Autoceste FBiH predstavlja veliki poticaj.

Nakon što je utvrđeno da je osam milijardi KM prikupljenih od akciza u deset godina utrošeno, između ostalog, i za plate poslanika, jesu li bh. vlasti u prethodnim godinama mogle učiniti više kada je riječ o putnoj infrastrukturi?

– JP Autoceste FBiH su od 2009. do maja 2017. prihodovale od akcize na gorivo ukupno 559.172.264 KM. Do 31. 12. 2010. godine izgradnja putne infrastrukture koridora 5c finansirana je sredstvima budžeta FBiH, namjenskim prihodima od akcize i cestarine te kreditnim sredstvima. Od 1. 1. 2011. do danas ulaganja u putnu infrastrukturu su se vršila iz prihoda od akcize, prihoda od cestarine, međunarodnih kreditnih linija, domaćih dugoročnih kredita i grant sredstava.

Važno je napomenuti da se sredstvima realizovanim po osnovu prihoda od akcize vrši i otplata kredita, čija sredstva su utrošena u izgradnju i nadzor nad izgradnjom autoceste. JP Autoceste FBiH ima odobrenih kredita od međunarodnih kreditora ukupno 1.018.761.830, a od domaćih 68.000.000 KM. Do sada su iskorištena sredstva od međunarodnih kreditora u visini od 947.502.468 KM za izgradnju autoceste. Krediti Kuvajtskog fonda i OFID-a su namijenjeni za finansiranje izgradnje dionica Drivuša-Klopče i Klopče-Donja Gračanica čija je implementacija u toku.

Sredstva se povlače sukcesivno po dospijeću obaveza plaćanja, te su krediti samo djelimično iskorišteni. Saldo obaveza po dugoročnim kreditima iznosi 868.307.841 KM, odnosno do sada je izvršena otplata glavnice od 147.194.627 KM. Ne zaboravimo da smo tek početkom 2017. dobili usvojen položaj trase 5c, što praktično znači da konačno možemo pristupiti izradi projekata ostalih dionica.

Poslanik Zaim Backović je, tražeći odgovor na prethodno pitanje, ustvrdio kako se od pomenutog iznosa moglo izgraditi 400 kilometara autoputeva. Da li je to baš tako?

– Gradnja autoputa na koridoru 5c treba biti nadstranački projekt, od kojeg će koristi imati svi građani BiH. Cjelokupna priča u vezi s akcizama očito nije bila dobro pripremljena i dobro pojašnjena. Zato se kreirao pogodan teren za manipulaciju javnosti kvazičinjenicama. Recimo, mogli smo čuti i razne čak nebulozne izjave o tome da se u posljednje tri godine šest milijardi KM prikupilo od akciza, a samo trećina od toga se prodalo nafte, od koje se uzimaju akcize.

Da li je tačno da entitetska preduzeća nisu kreditno sposobna i kako odgovarate na prozivke da se u prethodnom mandatu autoput gradio, a da sada radova nema?

– Svi svjetski kreditori, a posebno je EBRD izvršio procjenu kreditne sposobnosti entitetskih preduzeća za ceste i autoceste. Zaključak je bio da prema sadašnjem nivou prikupljenih prihoda koji imamo i kreditnim obavezama, dugoročno gledano nismo kreditno sposobni, da se ne možemo zaduživati i ne možemo uzimati kredite. Dobra saobraćajna mreža katalizator je ekonomskog rasta i ključna je za aktivnosti poput turizma ili trgovine. Međutim, izgradnja kvalitetne infrastrukture sa sobom nosi i troškove, kako finansijske, tako i ekološke. Za zemlju kao što je BiH, od ključne je važnosti da se osigura ravnoteža između ta dva faktora i da se infrastruktura razvija na održiv način. Krediti su u većini država osnovni izvor novca za cestogradnju. Osim toga, krediti koje uzima BiH su izuzetno povoljni. Radi se o kreditima sa dugim rokom vraćanja, sa grejs-periodom od pet do šest godina, te uz kamatnu stopu od jedan do dva posto.

U PSBiH pao je i peti pokušaj povećanja akciza na naftu i naftne derivate. Jesu li predstavnici vlasti mogli pomiriti zahtjeve nazvane plavi dizel, a opet uložiti u ceste i je li ta priča definitivno završena?

– Populizam je donio štetu svakome, naročito JP Autoceste FBiH, a u krajnjoj liniji bh. građanima. Činjenica je da je sa novim akcizama za gorivo osiguran novi investicijski ciklus od 1,36 milijardi KM kod MFI za novih 85 km autoputa, pripremljeni su tenderi za nove izvore finansiranja putem EXIM banke od 1,1 milijardu KM za 27 km i pripremljen projekt koncesije vrijednosti 723 miliona KM za novih 38 km. Ovo što se skuplja do sada od akciza na gorivo gotovo u cijelosti ide na vraćanje već uzetih kredita. Dodatno povećanje akcize potrebno je da bi više novca moglo biti pozajmljeno i ubrzana gradnja koridora. Ako to ne bude urađeno, gradnja ove saobraćajnice biće usporena, biće građene manje dionice i sve će trajati veoma dugo.

Krediti se ne vraćaju iz državnog budžeta, nego isključivo od prihoda JP Autoceste FBiH. Ako ne pobijede razumna svijest i ekonomska potreba, posljedice su sagledive – do 2023 – 2024. neće biti ozbiljnih radova.

Istraživanje o tržištu duvanskih proizvoda u BiH pokazalo je da je samo od 2009. do danas zbog šverca država izgubila gotovo pet milijardi KM prihoda, a da crno tržište cvjeta. Mislite li da je ovo jedan od problema kojima bi se vlasti trebale ozbiljnije pozabaviti?

– Izgradnju autoputeva u BiH ne treba tretirati kao politički i socijalni projekt, što se najčešće radi, jer to nisu ni politički ni socijalni projekti. To je, prije svega, jako važan društveni i ekonomski, a prije svega europski projekt. Naša je sreća da taj projekt spaja sjever i jug naše zemlje, ali on nije isključivo bosanskohercegovački, nego europski i to ne smijemo zaboraviti. Prosječnog građanina zanima da se vozi dobrim automobilom po dobroj cesti i da sigurno stigne na cilj u optimalnom roku.