U okviru projekta “Spasilački lista za vozilo i vozača“ izvršena je obuka za operatere u Kontrolnom centru i vatrogasnu brigadu koja se nalazi u sastavu JP Autoceste FBiH.

Osnovni cilj ovog projekta je pomoć hitnim službama spašavanja prilikom vršenja intervencija oslobađanja i zbrinjavanja unesrećenih u prometnim nezgodama.

Na standardiziranom A4 spasilačkom listu nalaze se podaci kreirani od strane proizvođača vozila, dok se sa druge strane spasilačkog lista nalaze osnovne medicinske informacije o vozaču (ime i prezime, godište, krvna grupa, alergije).

Web aplikacijom spasilački list za vozilo obuhvaćena je većina marki i modela automobila koji se mogu pronaći na tržištu Europe, dok će baza spasilačkih listova za vozače biti kreirana prilikom realizacije projekta.

Projekt je realiziran od strane BiHAMK-a, Svjetske automobilističke asocijacije (FIA), JP Ceste FBiH, dok je pokrovitelj Ministarstvo prometa i komunikacija BiH.

 

Press služba JP Autoceste FBiH

 

BANJALUKA – Adnan Terzić, direktor JP “Autoceste FBiH”, željno iščekuje usvajanje novog zakona o akcizama u parlamentu BiH, kako bi mogao početi novi investicioni ciklus nastavka gradnje autoputa na koridoru 5c.

U intervjuu za “Nezavisne” Terzić ističe da bi, u tom slučaju, bili pokrenuti radovi na ukupno osam dionica na dijelu autoputa u Federaciji BiH.

NN: Šta su objektivni razlozi zastoja u nastavku gradnje autoceste na koridoru 5c?

TERZIĆ: Ako govorimo o zastoju, zavisi iz koje prizme gledamo. Ako imamo radove u ovoj godini u iznosu 160 miliona eura, koji su aktivni, koji su dobro uplanirani dinamikama – onda ne možemo govoriti o zastoju.

NN: Mislim prevashodno na “količinu”, broj izgrađenih kilometara u odnosu na mandat prethodne, SDP-ove vlasti, jer oni to uvijek ističu i prave određene parametre.

TERZIĆ: Nisam došao na ovo mjesto da bih se poredio s prošlom vlašću, sa SDP-om ili bilo kim. Mi u “Autocestama”, uprava koju ja predvodim, pokušavamo na sve moguće načine da radimo i osmislimo završetak izgradnje koridora 5c. Šta je ko radio prije nas – zaista nemam ni vremena, a ni motiva da se poredim s tim vremenom. Znam da smo ušli u period kad nismo imali ni jasnu viziju kako graditi; iz tog perioda i danas vraćamo nedostajuća sredstva. Da ne govorim da nije bio usvojen ni prostorni plan, što je ozbiljna pretpostavka za bilo kakvu gradnju. Znači, mi smo uspjeli da ispregovaramo finansijere, investitore za skoro cijelu dionicu neizgrađenog koridora 5c, i sada je na vladama da te ugovore realiziraju kako bismo mogli nastaviti gradnju.

NN: Da li je tačna informacija da JP “Autoceste FBiH” ne može ili neće moći vraćati kredite ukoliko ne bude usvojen novi zakon o akcizama?

TERZIĆ: “Autoceste” ne mogu otvoriti novi investicioni ciklus od oko 1,2 milijarde KM ukoliko nemamo novi zakon o akcizama. Govorimo o novim investicionim ciklusima, koji treba da se otvore u naredne tri-četiri godine.

NN: Da, a šta je s vraćanjem kredita? Čini mi se da su predstavnici Vlade FBiH o tome govorili.

TERZIĆ: Moram priznati, vidio sam i ja neko saopštenje iz Federalnog ministarstva finansija. Ja s njima ne bih polemizirao, za te informacije pitajte njih. A ono što mi sigurno znamo jeste da mi imamo prihode koji u ovoj fazi mogu bez ikakvih problema vraćati obaveze koje smo stvorili. Naravno, za novi ciklus je potrebno da se usvoji zakon o akcizama.

NN: Uzmimo hipotetički, ukoliko bi bio usvojen zakon o akcizama, šta bi to u praksi značilo za nastavak gradnje autoputa na koridoru 5c, odnosno kakve su uopće garancije da bi ta sredstva bila iskorištena upravo u te namjene?

TERZIĆ: Mogu govoriti samo o ovih 10 feninga koji su namijenjeni za izgradnju autocesta u FBiH i RS. Znači, iz dijela prihoda po tom osnovu, koji pripada FBiH, plan je otvoriti novi investicioni ciklus od 1,2 milijarde KM, što znači da u ovoj i sljedećoj godini možemo pokrenuti radove na osam dionica.

NN: A ukoliko zakon, ipak, ne bude usvojen?

TERZIĆ: Imamo, svakako, određena rješenja, ali to sve zavisi opet od federalne vlade, i to bi bio proces koji bi se svakako kretao sporije. No, kao što rekoh, mi imamo određena rješenja koja će omogućiti da se gradnja ne zaustavi totalno. Postoje jasni parametri koji govore da, nakon što izvršimo dodjelu projekta Počitelj – Zvirovići, možemo bez problema nastaviti još neke dionice, uz jedan hrabriji pristup federalnih institucija kad je u pitanju predfinansiranje već ugovorenih projekata.

NN: Da li ste općenito zadovoljni naplatom putarine, imate li tačan podatak koliko je to na godišnjem nivou i za šta se ta sredstva prevashodno koriste?

TERZIĆ: To je na nivou oko 25 miliona KM godišnje, s trendom rasta. To su sredstva koja se koriste za održavanje 97 kilometara dosad izgrađenog autoputa, koriste se za premoštavanje “rupa” koje imamo u finansiranju eksproprijacije i projektovanja, uključujući prihodovanje dijela akciza koji pripada FBiH.

NN: Postoje određene kontroverze između zakonodavne i izvršne vlasti u vezi s namjenom sredstava od klirinškog duga; jedni misle da ta sredstva treba uložiti za otplatu ruskog duga za gas, a drugi za nastavak gradnje cesta. Koji je Vaš stav?

TERZIĆ: Moj stav je takav da ću apsolutno ispoštovati sve što dogovore u Parlamentu i Vladi. Prioritet ne određujem ja, a šta bih ja volio – to je druga stvar. Ja bih volio da počnemo graditi dionicu od Nević polja prema Lašvi. Ja bih to volio, e sada, hoće li se to desiti zavisi od toga šta su prioriteti Vlade i kako će Parlament reagovati na tako određene prioritete Vlade.